Osnovna škola Vladimira Nazora Krnica

Školski zbor izveo je himne: Hrvatsku domovinu, Krasnu zemlju i školsku himnu Mi smo škola Vladimira Nazora. Učenici su se predstavili recitalom i  kazivanjem Nazorovih i Balotinih stihova i proze. Stihove i prozu govorili su Roko Vlačić, Tara Cukon, Mark Jalšovec, Hajdi Fornažar, Una Buršić, Şofia Teković, Tea Percan, Ivan Jugovac, Marko Grbac, Antonia Valić, Mateo Buić, Jakov Cukon, Mila Cukon, Toni Peruško, Lea Peruško, Leona Jalšovec, Stela Lučić Jozak, Leonardo Peruško, Filip Raponja i Jure Cvek. Na gitari je svirao Mark Jalšovec, a na violončelu Jure Cvek.

Školski je zbor još izveo pjesme Velo srce, mića pjaca, Šparuge, Naranča, Maestral. Ča je more, Moja je škola.

Plesači i svirači KUD-a „Mate Balota“ predstavili su se trima osnovnoškolskim skupinama: najmlađom (prvi razred i djeca vrtića),  srednjom i najstarijom  te su izveli balun, šete paši i špic polku. Na mihu je svirao Luka Lupetina, a na roženicama Mauro Catela, Erik Percan i Karlo Peruško.

Učenike i učitelje pozdravio je načelnik Općine Marčana gospodin Predrag Pliško, a ravnateljica je najuspješnijim učenicima i njihovim mentorima uručila priznanja i poklone. Priznanja su dobili sljedeći učenici: Jure Cvek za županijsko i državno natjecanje iz Kemije i Mauro Catela za županijsko i državno natjecanje iz Talijanskog jezika, Leona Jalšovec, Mila Cukon i Mark Kele za županijsko natjecanje iz Tehničke kulture, Filip Raponja, Leonardo Peruško i Jure Cvek za županijsko natjecanje iz Informatike,  Jure Cvek, Bor Winkler i Leonardo Peruško za županijsko natjecanje iz njemačkog jezika te Jure Cvek za županijsko natjecanje iz Hrvatskog jezika.

Programu su nazočili umirovljeni učitelji i radnici škole, nekadašnji učenici te nekadašnji direktor Vjekoslav Šajina.

Crtice iz prošlosti

Izgrađena 1949. na darovanom zemljištu nekadašnjega vinograda i pašnjaka, nastala na temeljima hrvatske čitaonice u Krnici i Družbinih škola, na težnjama ondašnjih učitelja i svećenstva u opismenjavanju djece i stanovništva hrvatskim jezikom u teškim povijesnim okolnostima (talijanizacija), podigla je generacije učenika  iz petnaestak  okolnih naselja i time, u ovih sedamdeset godina svojega djelovanja, potvrdila da je bila i ostala središte javnog i kulturnog života.  Bila je prirodni slijed svojega nastanka i razvoja upravo u Krnici, mjestu koje se oduvijek razvijalo u središte kojem gravitira cijela okolica, od Proštine, Raklja,  Prodola i barbanskih naselja koja danas pripadaju teritoriju marčanske općine.

 Ime je dobila  po književniku Vladimiru Nazoru, koji je umro  19. lipnja 1949.  te se za koji dan obilježava i 70 godina njegove smrti.  Škola je imala status „sedmoljetke“ do 1951./1952.,  nakon toga postaje   Narodna osmogodišnja škola „Vladimir Nazor“, a od 1990. nosi naziv Osnovna škola Vladimira Nazora, Krnica.

U početcima rada učenici su u školu  dolazili tek od petoga razreda jer su gotovo sva okolna mjesta imala svoje područne škole za učenike nižih razreda pa su tada djelovale  škole u Raklju, Kujićima, Malim Vareškima, Mutvoranu i Kavranu. Sve su ove škole, osim one u Raklju, danas zatvorene ili napuštene.

Pješačilo se iz udaljenijih područja koja je obuhvaćala krnička škola pa su, uz Krnicu, Rakalj i proštinski kraj,  bila to i  sela s barbanskoga područja  (Rebići, Beloči, Kujići, Biletići, Hrelići, Belavići, Bratulići, Manjadvorci i Prodol). Uvođenjem prvih autobusa, ovi su učenici dolazili u školu radničkim autobusom, koji je tada  prevozio radnike na posao u raški rudnik.

Crtica iz povijesti škole bilježi da je u požaru 1967. izgorio dio školske dokumentacije (najstarija spomenica Krnice i Malih Vareški).

Od 1968. nastavu više ne polaze učenici Manjadvoraca jer je škola u Krnici bila preopterećena brojem učenika, a Marčani je nedostajalo đaka.

1968./1969. obilježila se 20. obljetnica prvih maturanata, a započeli su i Susreti na dragome kamenu u Raklju te od te godine učenici su redovni sudionici  Susreta.

 Učenici su sudjelovali na asfaltiranju ceste Marčana – Rakalj s ukupno 1052 sata. Zasađeno je 30 ladonja i 30 divljih lipa,  a učenici i učitelji sudjelovali su u berbi grožđa u vinogradima Zadruge Krnica sve do kasnih sedamdesetih godina.

Prva zimovanja organizirala su se u Kranju, Velikim Blokama i Delnicama, a logorovanja na Puntiželi.

Školske godine 1990./1991. školu su prestali polaziti učenici barbanskoga područja koje je podijeljeno na marčansku i barbansku školu.

Danas se školsko  područje  prostire u promjeru od trinaest kilometara i obuhvaća deset naselja iz kojih djeca dolaze u školu: Kavran, Pavičini, Šegotići, Jovići, Cokuni,  Mutvoran, Peruški, Išići, Krnica i Rakalj.  Za vrijeme Domovinskog rata i turističko naselje Duga Uvala bilo je mjesto u kojemu je privremeno živjelo stotinjak učenika prognaničkih i izbjegličkih obitelji iz Vukovara, Borova Naselja, Vinkovaca, Hrvatske Kostajnice, Siska i Dvora te  iz Bosne i Hercegovine. Tih je godina škola dala veliki doprinos u životu i školovanju djece koja su ostala bez svojih domova.

Kroz godine svojega djelovanja škola razvija svoju osobnost

U organizaciji Internacionalnog centra antropologije iz Motovuna (ICAM),  ondašnjega Pedagoškog fakulteta iz Rijeke, Zavoda za školstvo iz Rijeke i krničke škole organizirane su 1989. i 1990. godine u Raklju  radionice  i stručni skupovi u kojima  sudjeluju učitelji i učenici  škole oglednim predavanjima i drugim aktivnostima na temu zavičaja.  Obrađuju se teme lončarstva, kamenoklesarstva,  tradicijskoga graditeljstva,  a nastali su radovi trajnih vrijednosti  koji ukrašavaju školske prostorije u Raklju, Krnici i u Društvenom domu Rakalj. Škola se uključuje i u projekt Nansen dijalog centra „Kulturna i duhovna baština“. Prepoznatljiv je tradicionalni  školski projekt  „Osluhni zavičaj – zove te pramaliće“, a uključuje zavičaj i njegove vrijednosti,  život i književno djelo Mije Mirkovića-Mate Balote, ali i susretanja i povezivanja ljudi i krajeva na lokalnoj, državnoj i međunarodnoj razini, pri čemu  zavičaj nije samo kuća, dom, već je motivacija i izvor nadahnuća za vlastiti bolji život.

U njemu  sudjeluju svi učenici i učitelji  škole i  u ovih je dvadeset  godina svojega održavanja i  izmjenjivanja raznolikih sadržaja i oblika rada obuhvatio učenike iz istarskih, riječkih i zagrebačkih  škola te učenike iz Republike Češke pa do sudjelovanja mnogih vanjskih suradnika kao što su pjesnici, likovni umjetnici, kipari, glazbenici, etnolozi, glumci, kamenoklesari, lončari…

Projekt je predstavljen ravnateljima osnovnih škola Istarske županije na stručnome skupu u Krnici, učiteljima Likovne kulture i Hrvatskoga jezika Istarske županije, na susretu Glasserovih kvalitetnih škola  u Rijeci kada  skupu nazoči i dr. William Glasser, zatim u Dubrovniku, Pazinu, Labinu i Dublinu te  u zagrebačkoj Mimari kao jedan od najboljih programa u kulturi u kategoriji osnovnih škola.

U travnju 2006. učenici i učitelji škole odlaze na uzvratno gostovanje  u Osnovnu  školu Rudolfa Haseka u češki grad Jablone nad Nisou.  Time je, nakon zajedničkoga istovremenog projekta „Dobar dan, Istra“ i „Dobar dan, Češka“ i posjeta čeških učenika našoj školi, nastavljena međunarodna suradnja dviju škola pa je navedeni  školski projekt predstavljen  češkim učenicima i učiteljima i u Češkoj.

U školi se uče tri strana jezika te se svake godine brojnim aktivnostima obilježava  Europski dan jezika. U drevnom se Mutvoranu i u suradnji s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli održava koncert koledara (staroslavenski božićni napjevi u Istarskoj ljestvici). 

Susret Nazorovih škola Istarske županije (Pazin, Rovinj, Potpićan, Vrsar i Krnica) održava se svake godine, a ovogodišnji 14. susret u našoj školi bio je posvećen školskoj obljetnici.

Na Čakavskome saboru u Žminju učenik naše škole osvaja  prvo mjesto u recitatorskom izričaju, a kontinuirano je i sudjelovanje učenika u Školi stvaralaštva „Novigradsko proljeće“.  Učenici sudjeluju na manifestaciji „Poj riči materinske“ u Primoštenu, natječaju „Odjeci“ , „Tin i ja“ u Vrgorcu, u literarnim radionicama „Goranova proljeća“ u Lukovdolu, Nazorovim danima u Postiri i osvajanjem prve nagrade za najbolji rad na temu junaka Nazorovih djela,  natječajima Hrvatske turističke zajednice i Turističke zajednice Istarske županije u osvajanju prvih novčanih nagrada.

Učenici škole ostvaruju   projekt četiriju tematskih slikovnica   u suradnji školske knjižnice i produženoga boravka. Nastale su tako četiri slikovnice: Morska slikovnica, Zimska slikovnica, Zelena slikovnica i Sportska slikovnica te slikovnica Lažni duhovi, a u sklopu zavičajne nastave nastao je ciklus slikovnica o povijesti Mutvorana. Učenici četvrtog razreda, predvođeni učiteljicom i stručnom suradnicom – psihologinjom, tiskaju slikovnicu Bontončić prijateljstva.

Knjižnica je ujedno i mjesto provođenja aktivnosti „Kućice čitanja“, a u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom iz Pule provodi se  natjecanje u čitanju naglas.  Od ove školske godine obilježava se i Dan hrvatske glagoljice, tim više što učenici škole sudjeluju i u radu Male glagoljske akademije u Roču.

U suradnji sa Sveučilišnom knjižnicom Pula obilježena je 90. obljetnica osnutka Hrvatske čitaonice u Krnici, a u zavičajnoj knjižari Petit u Puli nastale su zajedničke izložbe, predstavljanja i pjesničke večeri.

Škola surađuje  s Hrvatskim restauratorskim zavodom pa svake godine učenici sudjeluju na arheološkim iskopavanjima u Starome Raklju, a jedna od značajnih aktivnosti tokom djelovanja bile su Antičke olimpijske igre u školi u suradnji s Arheološkim muzejom Istre.

S KUD-om „Mate Balota“ Rakalj organiziraju se zajednički programi, nastupi, smotre i gostovanja po cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu te škola prati rad i napredak učenika u svim izvanškolskim aktivnostima.

Školski sportski klub sudjelovao je   na brojnim sportskim natjecanjima, od školske, međuopćinske, gradske i županijske razine (nogomet, odbojka, kros, šah).  Škola je dala svoj doprinos i u organizaciji Državnog juniorskog prvenstva u boćanju, a nekadašnji su učenici škole i dvostruki svjetski i državni prvaci u boćanju, zatim svjetska prvakinja u kickboxingu, judu i državni prvaci u taekwondou, osvojene nagrade na svjetskim natjecanjima u modernom plesu te uspjesima u atletici i  drugim sportovima izvan škole, o čemu se  u školi daje značaj.

Škola je bila i domaćin Konjičkog noćnog maratona Voloder – Pula.

Škola skrbi o nadarenim učenicima, koji su ostvarili uspjehe na školskim, županijskim i državnim  natjecanjima i to na Lidranu, Kemiji, Biologiji, Tehničkoj kulturi, Hrvatskom jeziku, Talijanskom jeziku, Njemačkom jeziku i Informatici.

Jedan nadareni učenik naše škole pozvan na Kemijski odsjek Prirodoslovno- matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na testiranje za Međunarodnu prirodoslovnu olimpijadu mladih (International Junior Science Olympiad).

Na nastavi Informatike provodi se robotika,  Croatian Makers liga,  eTwinning projekt (jedna od aktivnosti programa Erasmus+). To je  portal koji je namijenjen međunarodnoj suradnji i usavršavanju nastavnog i nenastavnog osoblja od predškolskog obrazovanja do srednje škole. Sam portal služi za upoznavanje i suradnju s kolegama iz europskih škola.  Provodi se projekt ProMikro, a  pokrenuli su ga Hrvatska akademska i istraživačka mreža u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih - IRIM uz podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja. Sat kodiranja osmišljen je kao niz radionica koje se mogu prilagoditi svim osnovnoškolskim i srednjoškolskim učenicima. U svijetu je u projekt uključeno više od 100 000 škola, od čega je prošle godine više od 180 bilo iz Hrvatske.

Roditelji su uključeni u rad škole te se za njih organiziraju radionice o uspješnom roditeljstvu, a pokretači su osiguranja boljih uvjeta rada. Školi su osigurali interaktivnu ploču, 3D printer i opremu za nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture.

U školi se skrbi i o djeci s teškoćama u učenju te je jednom učeniku  osiguran  pomoćnik u nastavi u sklopu projekta Mozaik 3.  Škola je ove godine bila i domaćinom učenicima i učiteljima Škole za odgoj i obrazovanje i CUDV Dobrna iz Slovenije te su učenici  škole svojim gostima prikazali dio tradicijske baštine i jedan dan u zajedničkim aktivnostima proveli s djecom s posebnim potrebama.

Manji broj učenika u razrednim odjelima omogućava individualizirani pristup svakom učeniku.

Školu su od njezina početka rada do danas posjetili  književnici Drago Ivanišević, Stjepan Jakševac, Mladen Kušec, Anto Gardaš, Božidar Prosenjak,  Stanislav Femenić, Daniel Načinović, Drago Orlić, Hrvoje Kovačević, Tomislav Milohanić,  zatim akademik Josip Bratulić koji je bio na predstavljanju školskoga lista Pramaliće, znanstvenik Ivo Škarić, biskup Ivan Milovan, glumci Josip Bobi Marotti, Marija Kohn, Nada Abrus, Ivica Šimić, Duško Mucalo, Jadranka Čunčić Bandov, kantautorice Lada Kos i Lela Margetić, šansonijer Ivica Percl  i brojni drugi.    Škola zahvaljuje glazbeniku Stjepanu Hauseru, Damiru Bedrini i bavarskoj knjižnici na vrijednim donacijama knjiga i omogućavanju posjeta naše djece Njemačkoj.

U školi se u kontinuitetu provode školski preventivni programi „Zdrav za pet“, „Mir i dobro“,  humanitarne aktivnosti  i radionice za učenike, učitelje i o uspješnom roditeljstvu za roditelje, zdravstveno-ekološke akcije, ciklusi radionica zdravstveno-preventivnoga projekta Jabuka – kako pomoći djeci da odaberu zdrava ponašanja,  izleti, ekskurzije, izvanučionička i terenska nastava. Na natječaju „Filantropija“ u Muzejsko-galerijskom prostoru Sveta Srca u Puli naša je škola osvojila prvo mjesto Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva u kategoriji nižih razreda. Svi su učenici naše škole dobili  priznanje „Djeca, prijatelji bijelog štapa“,  a ostvarena je suradnja sa Školom za odgoj i obrazovanje iz Pule, Udrugom cerebralne paralize Istarske županije te Vilom Marijom, gdje učenici  godinama sudjeluju u zajedničkim likovnim radionicama s osobama s teškoćama. U školi se obilježava i Međunarodni dan starijih osoba te je proveden  projekt „Djedovi i bake u životu djece“.

Škola je 2007. udomila psa.  Cilj je da se zajedničkom brigom o školskom psu  doprinese  podizanju svijesti o empatiji, brizi i odgovornosti prema kućnim ljubimcima.  

Od ove školske godine u petom se i šestom razredu  eksperimentalno provodi Građanski odgoj i obrazovanje  u trajanju od dva sata tjedno kao izvannastavna aktivnost. Građanski odgoj i zavičajnu nastavu financira osnivač škole, Istarska županija.

U školi se daje značaj stalnom stručnom usavršavanju i unapređenju nastave te su učitelji, uz ostale edukacije, i višegodišnju edukaciju Glasserove kvalitetne škole, odnosno „Teoriju izbora u školi, put ka kvalitetnoj školi – školi bez prisile“ čije su postavke ugrađene  u svakodnevni život i rad škole.

Škola je sudjelovala u projektu „Evaluacija programa emocionalnog opismenjavanja“ Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci te u projektu „Učiteljske emocije i strategije emocionalne regulacije: osobni i kontekstualni antecedenti i učinci na motivaciju, psihološku dobrobit i odnose s učenicima“ Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru.

Nekadašnji se učenici rado vraćaju svojoj školi. Vraćaju se u obilježavanju svojih obljetnica završetka osnovne škole u već tradicionalnim susretima generacija, oživljavajući dane i godine provedene  u školskim klupama.

Nekadašnji se učenici vraćaju školi i u ulozi baka, djedova i  roditelja sadašnjih đaka, kao učitelji i zaposlenici škole, kao članovi Vijeća roditelja ili kao redoviti posjetitelji i pratitelji školskih aktivnosti i manifestacija i kao marljivi organizatori nabave informatičke i druge opreme.

Škola prati  obrazovanje svojih nekadašnjih učenika po vertikali pa su nekadašnji učenici  i pozvani u školu na znanstveni skup u povodu 70. obljetnice djelovanja škole. Među završenim zvanjima ističemo kapetane broda, pravnike, liječnike, neurokirurginju, etnologinju, lingvisticu,  odvjetnika, doktora teologije, doktora ekonomije, arheologa, agronoma, glumicu,  diplomirane ekonomiste, učiteljice razredne nastave, odgajateljice, profesoricu njemačkog jezika, profesorice talijanskoga jezika, profesore hrvatskoga jezika, povijesti i glazbene kulture,  povjesničara, edukacijskog rehabilitatora,  inženjera građevine, arhitekta, konstruktora...i dr.   

Obilježavajući početak djelovanja škole najavljujemo u listopadu znanstveni skup pod nazivom „Sva naša pramalića“. Obuhvatit će sve školske godine  i važna događanja kojima je svaka od tih godina obilježena, a sudionici će biti nekadašnji učenici i učitelji  škole i gostujući predavači.

                                                                                                R. P.