Za one koji žele više saznati o Starom Raklju  i arheološkim iskopavanjima mogu naći u nastavku…

U sklopu projekta financiranog od strane Ministarstva kulture provedena su arheološka iskopavanja na lokalitetu Stari Rakalj iznad Raškog kanala u Općini Marčana. Prilikom obavljanja arheoloških istraživanja u 2019. otkriveni su i do kraja istraženi ostatci bedema i kuća srednjovjekovnog naselja, ostatci ulaza u taj isti prostor te ostatci zidova iz više faza gradnje kaštela, ali i ostaci stambene arhitekture iz razdoblja prapovijesti odnosno brončanog i željeznog doba. Ukupno je istraženo oko 120 m².

Stari se Rakalj  nalazi na povišenom platou istaknutoga brežuljka iznad Raškog kanala (rt Sv. Mikule) na oko 93 m nadmorske visine te dominira okolnim prostorom i dobro kontrolira ulazak i izlazak iz Raškog kanala kao i plovidbeni put Kvarnerom. Upravo je to jedan od razloga gotovo stalne naseljenosti Starog Raklja, od prapovijesne gradine pa sve do srednjovjekovnoga kaštela koji je prestao postojati 1510.

 Rakalj je od 1275.  u posjedu goričko-pazinske grofovije, a u povijesnim izvorima prvi se put spominje 1312. gdje se javlja pod nazivom Castellare de Rachir, kada ga gorički grof Henrik daje kao miraz svojoj kćeri Elizabeti i njenom zaručniku Nikoli od Pramberga.

1342. u diobnom ugovoru goričkih grofova spominje se kao Castrum Novum, a 1374.  prelazi, zajedno s cijelom grofovijom, u vlast austrijskih vojvoda Habsburgovaca.

Tijekom 15. i 16. st. nekoliko je puta založen vjerovnicima austrijskih vladara, a u ratu između Venecije i austrijskih vladara (1508. - 1516.) 1510. osvojili su ga i uništili plaćenici susjednog kaštela Mutvorana koji je bio pod mletačkom vlašću.

Ovim se događajem prekida kontinuitet života na području Starog Raklja, koje se nakon toga više ne spominje kao naselje. Preostalo stanovništvo, zajedno s doseljenicima, seli se na prostor današnjeg Raklja koji se prvi put spominje 1508.  pod imenom Castel Nuovo dello Rachel. Godine 1536. zajedno s Barbanom, Rakalj je kao feud prodan obitelji Loredan.

Otkriven je sloj koji pripada najstarijem periodu života na ovom lokalitetu, odnosno kraju bakrenog (kraj 3. tisućljeća pr. Kr.), brončanom i željeznom dobu (2. i 1. tisućljeće prije Krista). Upravo ovom razdoblju pripadaju pronađeni ostatci objekata građenih u suhozidnoj konstrukciji. Također, dokaz o postojanju uređenog naselja iz brončanoga i željeznoga doba pokazuju ostatci zidova kuća s rupama za drvene stupove i grede koji su držali krov kuća. Uz navedene ostatke zidova bedema i kuća, iz razdoblja prapovijesti valja izdvojiti ukrašene ulomke keramike koji su karakteristični za kraj 3. i početak 2. tisućljeća pr. Kr. kao i mnoštvo ukrašenih ulomka tipičnih za brončano i željezno doba (2. i 1. tisućljeće pr. Kr.). Glavninu nalaza ipak predstavlja gruba neukrašena keramika. Pronađeni su i ostatci kamenog žrvnja iz istog razdoblja koji se najvjerojatnije koristio za preradu žitarica, ali i dijelovi koštanih igala te harpuna kojim se mogla loviti riba.

O povezanosti s morem govori i mnoštvo pronađenih školjaka (dagnje, oštrige, volci, morski puževi, priljepci, prstaci, rakovi itd.), ali i keramički utezi za mreže. Pronađeni su i slični utezi koji su korišteni na tkalačkim stanovima. Iz razdoblja srednjeg vijeka može se izdvojiti nalaze povezane s oružjem. To su prije svega vrhovi strelica za samostrel, ali i kamene i keramičke kuglice koje su korištene za bacanje iz praćki.

Srednjovjekovnom kaštelu pripada glavnina pronađenih struktura koje se mogu danas vidjeti na uzvisini na kojoj se provode arheološka istraživanja. Riječ je o ostatcima bedema koji okružuje čitav središnji dio kaštela, ali su isto tako evidentirani i stambeni i gospodarski dijelovi naselja. Također, pronađen je ulaz u najviši dio naselja i to sa zapadne strane koja gleda na uvalu Luka. Najviše nalaza iz srednjeg vijeka pripada keramici i obrađenim i ukrašenim kamenim dijelovima koji su nekad krasili vrata i prozore rakljanskog kaštela. Najznačajniji nalazi koji govore o točnom vremenu korištenja kaštela Stari Rakalj su oni numizmatički, odnosno novac koji je kolao tijekom 13. i 14. st. kako na prostoru Istre tako i u Starom Raklju.

U prilogu donosimo fotografije.